Kada smo 2020. objavili u prijevodu na bosanski jezik knjigu „Nadživjeti carstva. Islam, nacionalni identitet i politika lojalnosti u Bosni i Hercegovini“ nismo mogli niti zamisliti da će interes za ovu knjigu biti takav da će za dvije godine kompletan tiraž nestati sa knjižarskih polica, a interes javnosti, kako stručne tako i šire društvene, i dalje biti toliko veliki da smo morali razmišljati o novom izdanju. Za historijsku nauku je i inače rijedak slučaj da se jedna naučna knjiga u relativno kratkom vremenskom razdoblju mora štampati u dva izdanja.
Ova knjiga francuskog naučnika Xaviera Bougarela o islamu i nacionalnom identitetu u Bosni i Hercegovini nije u početku svog življenja u bosanskom ruhu ukazivala na nešto neuobičajeno. Naučnici su, uglavnom, imali pozitivna mišljenja (koja su iskazivana i u recenzijama izvornika na francuskom i prijevodu na engleskom jeziku), ali je, za razliku od inozemnog tržišta, u Bosni i Hercegovini knjiga naišla na široku društvenu reakciju. Dio javnosti je bio fasciniran naučnom temeljitošću autorovog pristupa, a dio je tvrdio da je knjiga dio orijentalističkih narativa te su zbog toga kritizirali njen sadržaj. Taj dio „kritičara“ će najviše uticati da knjiga postane jedna od najtraženijih stručnih knjiga u našim knjižarama. Budući da je tiraž nestao, a zbog učestalih zahtjeva potencijalnih čitatelja, odlučili smo pripremiti ovo drugo izdanje.
Bougarel u knjizi istražuje odnos islama, nacionalnog identiteta muslimana i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine od kasnog osmanskog doba do 2012. godine. Osnovna teza je da su muslimanske političke i društvene elite radi očuvanja teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine prihvatale zadržavanje statusa muslimana kao zaštićene vjerske manjine u okviru širih državnih cjelina (Osmansko i Habsburško carstvo, te monarhistička Jugoslavija, koju autor smatra državom koja se nalazila negdje između nacionalne države i carstva). Taj širi državni okvir je bio garancija fizičkog opstanka muslimana i cjelovitosti Bosne i Hercegovine, zbog čega su muslimani iskazivali lojalnost prema tim širim državnim okvirima. Tek će komunisti poslije Drugog svjetskog rata imati hrabrosti da istodobno promoviraju i nacionalni identitet Muslimana i čuvaju teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine.
Lutanja postkomunističke muslimanske političke elite djelimično su rezultat rata 1992-1995, a djelimično identitetskih koncepata koje su te elite zastupale. U tim konceptima islam je bio srž bošnjačkog nacionalnog identiteta. Takvo razumijevanje identiteta je u doba rata vodilo ka „reislamizaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta i nacionalizaciji islama“, što je imalo određenog uticaja i na njihovo razumijevanje države Bosne i Hercegovine.
U svakom slučaju, knjiga „Nadživjeti carstva. Islam, nacionalni identitet i politika lojalnosti u Bosni i Hercegovini“ Xaviera Bougarela kreće na svoje novo putovanje, u neizmijenjenom izdanju. Nadamo se i dalje pozitivnim reakcijama čitatelja.
