HISTORIOGRAFIJA I NACIONALIZAM

Na margini povijesti

O projektu

Krećući se u historiografskim krugovima unutar Bosne i Hercegovine, ali i u inostranstvu, kao saradnici na projektu Historiografija i nacionalizam: na marigini povijesti, zaključili smo da otvaranje novih i drugačijih perspektiva u pogledu na savremenu bosanskohercegovačku historiju zahtijeva, prije svega, širenje spektra istraživačkih mogućnosti kroz sistematsko istraživanje velikih, a do sada neistraženih tema, ili ukazivanjem na mnoštvo istraživačkih mogućnosti u odnosu na historijske izvore, bilo da ih razumijevamo u tradicionalnom smislu riječi, ili u nešto modernijem, savremenijem. Na kraju takvoga puta Fondaciji Heinrich Bӧll smo predložili ovaj projekt u nadi da će naša dosadašnja saradnja biti nastavljena na obostranu radost i zadovoljstvo. U okviru aktivnosti tokom 2018. godine, bosanskohercegovački dio tima saradnika na projektu proveo je istraživanja u arhivima i bibliotekama u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama, pripremio radove, a potom smo, s ostatkom saradničkog tima, u oktobru 2018. organizirali dvodnevnu radionicu pod nazivom „Na margini povijesti“ s ciljem javne prezentacije i diskusije rezultata istraživanja. Dodatno smo imali i panel-razgovor o historiografijama i nacionalizmima na prostoru jugoistočne Evrope uz učešće kolegica i kolega iz Njemačke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije. Time smo zaokružili prve rezultate rada na projektu, realizirali okupljanje mladih historičara iz regiona u Sarajevu i njihovo predstavljanje domaćoj, prije svega stručnoj publici, među kojima su bili saradnici fakulteta i instituta, studenti magistarskog i doktorskog studija i drugi. Treća faza projekta za 2018. godinu bila je priprema zbornika radova u kojem se kao autori pojavljuju članovi istraživačkog tima iz Bosne i Hercegovine.

Ključni problem, ili jedan dio istraživačkog problema, s kojim smo se ovim projektom željeli baviti bilo je istraživanje o tome kako je na širem području jugoistočne Evrope, u pojedinim zemljama nasljednicama bivše Jugoslavije naročito, historiografija kao „ukupnost napisanih historijskih djela“ tretirala nacionalizam i obrnuto, kako se nacionalizam odrazio na historiografije, odnosno, kako su (ne)izborom pojedinih oblasti ili tema za istraživanja iz prošlosti, „teme iz nacionalne historije“ postale dominantne kreirajući na taj način temeljni historiografski diskurs koji se odražva na obrazovni sistem/sisteme, ali i na opće razumijevanje mjesta i uloge historije u društvima kao što su post-jugoslavenska društva, koja su, opet, s druge strane, istovremeno i post-konfliktna i gdje se, na nivou intelektualnih rasprava, ali i javnog razumijevanja i promišljanja prošlosti, vodi nadmetanje, borba, povremeno i otvoreni sukob oko pojedinih narativa iz prošlosti, ali i o prošlosti uopće. U tom smislu, u prvoj fazi realizacije ovog projekta željeli smo istražiti, debatirati, propitivati, napisati, objaviti i javnosti ponuditi tekstove koji pokazuju „šarolikost historije“, odnosno, širinu u mogućnostima u bavljenju prošlošću pokazujući na taj način da „ima historije“ i izvan „nacionalne historije“.

Osnovni ciljevi projekta su: formiranje i održavanje regionalne istraživačke mreže historičara koji međusobno intenzivno komuniciraju i stvaraju platformu za dalji rad, dodatno poticanje i dinamiziranje istraživanja čiji fokus nisu „nacionalne teme“, jačanje, razvoj i unaprjeđenje postojećih istraživačkih kapaciteta unutar bosanskohercegovačke, ali i susjednih akademskih zajednica, obrazovanje javnosti širenjem medijskog prostora djelovanja, poticaj jačanju postojećim naučnim institucijama personalnim napredovanjem.

SARADNICI NA PROJEKTU

Članovi tima:

Duranović, Amir (1984)

Duranović, Amir (1984)

Član UMHIS-a, voditelj istraživačkog projekta

Doktor historijskih nauka, docent na oblastima – Uvod u historijsku nauku i pomoćne historijske discipline i Svjetska i bosanskohercegovačka historija novog vijeka i savremenog doba na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na Univerzitetu u Sarajevu diplomirao je, magistrirao i doktorirao o temama iz bosanskohercegovačke historije. Učesnik je brojnih konferencija i okruglih stolova u Bosni i Hercegovini i inozemstvu, saradnik i voditelj na domaćim i međunarodnim projektima o temama iz savremene historije jugoistočne Evrope i Bosne i Hercegovine (Repräsentationen des sozialistischen Jugoslawien im Umbruch, Represija poslije Drugog svjetskog rata: komparativni primjeri Slovenije i Bosne i Hercegovine, Represija i političko nasilje u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1996. godine; Na rubu slobode: Uloga ličnosti Bosne i Hercegovine u vrijeme socijalizma, Politička uloga vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 20. stoljeća, Das Jubiliäumsjahr 2018 in der historischen und gesellschaftlichen Debatte, Teme iz bosanskohercegovačke ekohistorije, Jugoslavenska istoriografija i socijalizam). Istraživački se bavi temama iz savremene bosanskohercegovačke historije, problemima historiografije i metodologije historijskih istraživanja. Autor je knjige Snažan eho brionski: Odjeci Brionskog plenuma u Bosni i Hercegovini 1966. godine, kao i članaka, rasprava, prikaza i priloga iz savremene historije. Aktivni je sudionik projekata međunarodne saradnje i umrežavanja, a kao istraživač i gostujući predavač boravio je na Humboldt univerzitetu u Berlinu i Diderot univerzitetu u Parizu (Paris 7). Govori engleski, španski i turski jezik, a osim na bosanskom, radovi su mu objavljivani na engleskom i njemačkom jeziku. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu voditelj je Centra za historijska istraživanja (CeHIS).

Kamberović, Husnija (1963)

Kamberović, Husnija (1963)

Predsjednik UMHIS-a i član istraživačkog tima

Doktor historijskih nauka, redovni profesor na oblasti Svjetska i bosanskohercegovačka historija novog vijeka i savremenog doba na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je diplomirao, a magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Institutu za istoriju u Banjoj Luci i Institutu za historiju u Sarajevu, gdje je prošao sva naučna zvanja, od saradnika do naučnog savjetnika. Od 2002. do 2016. bio je direktor Instituta za historiju u Sarajevu. Voditelj je bosanskohercegovačkog istraživačkog tima u okviru međunarodnog naučnog projekta New and Ambiguous Nation-building Processes in South-eastern Europe: Collective Identities in Bosnia-Herzegovina, Macedonia, Moldova and Montenegro in Comparison (1944–2005), realiziranog na Freie univerzitetu u Berlinu, zatim Repräsentationen des sozialistischen Jugoslawien im Umbruch na Humboldt univerzitetu u Berlinu, a bio je voditelj projekata Represija poslije Drugog svjetskog rata: komparativni primjeri Slovenije i Bosne i Hercegovine, Izvori za istoriju Crne Gore u arhivima BiH i izvori za istoriju BiH u arhivima Crne Gore, Nacionalni identitet Bošnjaka 1945-2008, Represija i političko nasilje u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1996. godine, Na rubu slobode: Uloga ličnosti Bosne i Hercegovine  u vrijeme socijalizma i Politička uloga vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 20. stoljeća. U 2012. godini bio je gostujući profesor na L’École des hautes études en sciences sociales (EHESS) (Paris), a osim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu predavao je i na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru i Filozofskom fakultetu u Tuzli. Autor je devet knjiga, više desetina naučnih radova, članaka, rasprava, enciklopedijskih priloga, polemičkih tekstova, prikaza i priloga, te organizator mnogih konferencija, naučnih skupova i urednik brojnih zbornika radova. Govori engleski jezik, a radovi su mu objavljivani na bosanskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. Predsjednik je Udruženja za modernu historiju (UMHIS).

Forić Plasto, Melisa (1980)

Forić Plasto, Melisa (1980)

Članica istraživačkog tima

Magistar historijskih nauka, asistent na oblasti Metodika nastave historije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirala i magistrirala. Doktorski je kandidat na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. do 2016. godine radila je u Centru za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH). Autorica je i koautorica nekoliko udžbenika historije za srednje i osnovne škole, kao i koautorica udžbenika za predmet Kultura religija. Generalni je sekretar Udruženja nastavnika i profesora historije/istorije/povijesti Bosne i Hercegovine – EUROCLIO – HIP BiH i član navedene asocijacije od 2003. godine. Sudjelovala je u nekoliko međunarodnih projekata koji se tiču historije, nastave historije i kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini i regionu. Aktivno je učestvovala na regionalnim i međunarodnim konferencijama posvećenim obrazovanju, nastavi historije i kulturi sjećanja, kao i studijskim boravcima i edukacijama. Govori engleski jezik, a područja interesovanja su metodika nastave historije, didaktika, savremena historija Bosne i Hercegovine, kultura sjećanja, obrazovne politike, udžbenici. Autorica je užbenika historije, kao i članaka, rasprava i prikaza u vezi s metodikom, didaktikom i nastavom historije u savremenom dobu.
Kasumović, Amila (1980)

Kasumović, Amila (1980)

Članica UMHIS-a i članica istraživačkog tima

Doktor historijskih nauka, vanredni profesor na oblasti Svjetska i bosanskohercegovačka historija novog vijeka i savremenog doba na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je diplomirala, magistrirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu o temama iz savremene bosanskohercegovačke historije u širem evropskom kontekstu na prijelazu 19. i 20. stoljeća. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu radi od 2004. godine, kada je birana za asistenta. Učestvovala je na više naučnih i stručnih konferencija i skupova o pitanjima bosanskohercegovačke historije na razmeđu 19.  i 20. stoljeća, bosanskohercegovačke historiografije, kao i na seminarima koji su se bavili pitanjem nastave historije i obrade različitih tema iz prošlosti u školskim udžbenicima. Autorica je knjige Austrougarska trgovinska politika u Bosni i Hercegovini 1878-1914, kao i više naučnih i stručnih članaka, rasprava, prikaza i osvrta. Govori engleski jezik, a radove je objavljivala na bosanskom, engleskom i portugalskom jeziku. Urednik je časopisa Radovi Filozofskog fakulteta (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija) na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Član je Udruženja za modernu historiju (UMHIS).

OMEROVIĆ, Enes S. (1976)

OMEROVIĆ, Enes S. (1976)

Član UMHIS-a i član istraživačkog tima

Doktor historijskih nauka, naučni saradnik za modernu historiju u Institutu za historiju Univerziteta u Sarajevu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je diplomirao, magistrirao i doktorirao o temama iz savremene bosanskohercegovačke historije. Polja istraživačkog interesovanja su mu političko nasilje, nacionalne manjine, marginalne skupine, ekološka historija. Nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini (1918-1941) naziv je doktorske disertacije kojom je okončao doktorski studij na Univerzitetu u Sarajevu. Od 2008. godine radi u Institutu za historiju u Sarajevu, gdje je objavio knjigu Političko nasilje u Bosni i Hercegovini (1918-1921), a autor je i više članaka, prikaza, eseja u stručnoj periodici u Bosni i Hercegovini i inozemstvu. Učestvovao je na više naučnih skupova i konferencija, urednik je dvije knjige i dva zbornika radova, te je radio kao istraživač saradnik na projektima koji su finansirani od strane Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke te Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, kao što su Represija i političko nasilje u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1996. godine, Velike poplave u Bosni i Hercegovini tokom XX stoljeća i Razbojništvo i pobuna na prostoru Bosne i Hercegovine kroz historiju. Radove je objavljivao na bosanskom i poljskom jeziku. Član je i sekretar Udruženja za modernu historiju.

RADUŠIĆ, Edin (1970)

RADUŠIĆ, Edin (1970)

Članica istraživačkog tima

Doktor historijskih nauka, vanredni profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.  Bio je predsjednik Udruženja predavača historije/istorije/povijesti Bosne i Hercegovine (Euroclio HIP) i predsjednik Vijeća Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Član je Odbora za istorijske nauke Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH). Studij historije završio na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, magistrirao Jugoistočnoevropske studije na Univerzitetu u Ateni, Grčka (2000. godine) i Historiju Bosne i Hercegovine 19. i 20. stoljeća na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu (2004). Doktorirao je 2008. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Od 1999. godine Radušić je zaposlen na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu gdje je prošao sva zvanja od asistenta do vanrednog profesora. Naučno se bavi historijom Bosne i Hercegovine u 19. i 20. stoljeću u širem evropskom kontekstu s posebnim fokusom na diplomatsku i društvenu historiju. Autor je knjige Bosna i Hercegovina u britanskoj politici od 1857. do 1878. godine, a pisao je knjige u saradnji s drugim autorima, udžbenike i priručnike historije i brojne naučne i stručne članke, prikaze, osvrte i druge tekstove koji su objavljivani na bosanskom, engleskom, njemačkom i arapskom jeziku. Učestvovao je na brojnim konferencijama te u više domaćih i međunarodnih projekata. Član je Udruženja za modernu historiju (UMHIS).

BEŠLIN, Milivoj (1979)

BEŠLIN, Milivoj (1979)

Članica istraživačkog tima

Doktor istorijskih nauka, naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu. Osnovni studij historije završio na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu (2004), magistrirao (2008) i doktorirao (2015) na Univerzitetu u Novom Sadu. Tеmа Bešlinove mаgistаrskе tеzе bila je Nаciоnаlnо pitаnjе u Srbiјi krајеm šеzdеsеtih i pоčеtkоm sеdаmdеsеtih gоdinа 20. vеkа, a doktorsku disertaciju o temi Pоkušај mоdеrnizаciје u Srbiјi 1968-1972. Izmеđu »rеvоluciоnаrnоg kursа« i rеfоrmskih tеžnji okončao je 2015. godine. U svojim empirijskim i teorijskim radovima istraživao je pоlitičku i društvеnu histоriјu sоciјаlističkе Јugоslаviје; studiј nаciоnаlizmа; tеоriјu mоdеrnizаciје; tеоriјu histоriје; pоkušајe rеfоrmi u drugoj Јugоslаviјi; оdnоs јugоslavеnskih kоmunistа prеmа srpskоm nаciоnаlizmu; nacionalno pitanje u Srbiji u drugoj polovini 20. veka; sоvјеtskо-јugоslоvеnske оdnоse; studеntske dеmоnstrаciјe 1968. i brojna druga pitanja savremene jugoslavenske i srpske historije. Saradnik je na domaćim i međunarodnim projektima, radove objavljivao na srpskom i engleskom jeziku, a član je uredništva časopisa Interkulturalnost, zatim član uređivačkog odbora regionalnog naučnog projekta „Yu historija“, koji se realizuje uz podršku Saveznog ministarstva za inostrane poslove SR Njemačke, a obavljao je i poslove podsekretara u Pоkrајinskоm sеkrеtаriјаtu zа nаuku i tеhnоlоški rаzvој Vlade АP Vојvоdinе, te je bio član Programske komisije i prеdаvаč u Istrаživаčkој stаnici „Pеtnicа“ (Sеminаr zа istоriјu), član urеdništvа zа histоriјu Еnciklоpеdiје Vојvоdinе, člаn sаrаdnik Mаticе srpskе te stаlni sаrаdnik nа pisаnju оdrеdnicа zа Srpski biоgrаfski rеčnik.

TODOROV, Petar (1980)

TODOROV, Petar (1980)

Član istraživačkog tima

Doktor historijskih nauka, saradnik u Institutu za nacionalnu istoriju u Skopju, Makedonija. Studirao je historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skopju, magistrirao na Ecole des hautes études en sciences sociales – EHESS u Parizu 2006, a doktorat je odbranio na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sv. Kiril i Metodij 2013. godine. Njegov istraživački interes je usmjeren na društvenu i urbanu historiju 19. i 20. stoljeća Osmanske imperije i jugoistočne Evrope. Isto tako, njegova istraživanja odnose se i na historijsko obrazovanje i upotrebu i zloupotrebu historije u savremenim društvima. Gostujući je istraživač na University of New York, Tirana, Albanija. Do sada bio je na dužim istraživačkim i studijskim boravcima na University of Vienna, American Research Center – Sofija, Georg Eckert Institute for International Textbook Research, a od 2014 do 2016. bio je gostujući profesor historije Balkana na Istanbul Şehir University. Autor je knjige Патот кон непознатото: воената мисија на генералот Морис Сарај во Македонија есента 1915 година, (Put ka nepoznatom: vojna misija Generala Morisa Saraja u Makedoniji u jesen 1915), te brojnih članaka i rasprava na makedonskom, engleskom i francuskom jeziku.
JANKOVIĆ, Branimir (1980)

JANKOVIĆ, Branimir (1980)

Član istraživačkog tima

Doktor povijesnih znanosti, znanstveni je saradnik i viši asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je doktorirao 2014. godine obranivši doktorski rad „Teorijske i metodološke preobrazbe hrvatske historiografije 1970-ih i 1980-ih godina“. Na Odsjeku za povijest sudjeluje u izvođenju nastave iz kolegija „Povijest historiografije“, „Historiografija o Francuskoj revoluciji”, „Javna povijest“, „Diplomska radionica moderne i suvremene povijesti“ i „Europska i svjetska povijest 19. stoljeća“. Nastavne i znanstvene interese usmjerio je prema hrvatskoj povijesti 19. i 20. stoljeća te europskoj i svjetskoj modernoj i suvremenoj povijesti. Pritom se specijalizirao za povijest historiografije i suvremenu historiografiju te hrvatsku historiografiju 19-21. stoljeća. Poseban interes pokazuje za teoriju i metodologiju povijesne znanosti te novije pristupe poput intelektualne povijesti, povijesti emocija i javne povijesti. Član je Vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tajnik i član uredništva časopisa Historijski zbornik te urednik središnjeg web-portala hrvatske historiografije Historiografija.hr. Član je Međunarodne komisije za povijest i teoriju historiografije (ICHTH) pri Međunarodnom odboru za povijesne znanosti (ICHS). Suradnik je znanstveno-istraživačkog projekta „Tranzicija hrvatskih elita iz Habsburške Monarhije u jugoslavensku državu“ (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska zaklada za znanost, 2017-2020) i projekta „Das Jubiläumsjahr 2018 in der historischen und gesellschaftlichen Debatte im post-jugoslawischen Raum“ (Humboldtovo sveučilište u Berlinu, DAAD, 2018). Dobitnik je Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2012. godinu.

FOTIADIS, Ruža (1982)

FOTIADIS, Ruža (1982)

Članica istraživačkog tima

Doctor philosophiae (s velikom pohvalom), naučni saradnik na Katedri za historiju jugoistočne Evrope Humboldt univerziteta u Berlinu, Njemačka. Od 2001. do 2008. studirala povijest istočne i jugoistočne Evrope na Freie Universität u Berlinu i srbistiku/kroatistiku na Humboldt-Universität zu Berlin. U toku studija bila je na studijskim boravcima na Sveučilištu u Zagrebu, Hrvatska i Aristoteleio Panepistimio Thessalonikis, Solun, Grčka. Magistrirala (s velikom pohvalom) o temi „Grčka nacionalna ideologija u osmanskoj Makedoniji” 2008. godine. Radila je kao znanstvena saradnica na Institutu za slavistiku Humboldtovog univerziteta u Berlinu, zatim kao znanstvena saradnica na GWZO, Leibniz-Institut für Geschichte und Kultur des ӧstlichen Europa Univerziteta u Leipzigu. Također, radila je kao koordinatorica interdisciplinarnog centra Crossing Borders, Berliner Zentrum für transnationale Grenzforforschung Humboldtovog univerziteta, a doktorsku disertacija o temi „O tradicionalnim prijateljima i pravoslavnoj braći: grčko-srpski odnosi tokom 1990-ih godina“ okončala je 2018. godine u Berlinu, na Humboldtovom univerzitetu. Bila je saradnica na brojnim projektima i istraživačkim mrežama, stipendistica nekoliko fondacija i autorica više radova iz historije jugoistočne Evrope.

RADUŠIĆ, Minela (1991)

RADUŠIĆ, Minela (1991)

Članica istraživačkog tima

Magistar historije, asistent na oblasti Svjetska i bosanskohercegovačka historija novog vijeka i savremenog doba na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirala 2013, a magistrirala 2016. godine. Dobitnica je priznanja Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu (2013). Od februara 2017. godine zaposlena je na Filozofskom fakultetu, a pohađa doktorski studiju na oblasti Historija Bosne i Hercegovine u XIX i XX stoljeću. Naučno se bavi socijalnom historijom Bosne i Hercegovine u posljednjim decenijama XIX i u prvoj polovini XX stoljeća. Učestvovala na konferencijama i doktorskim radionicama u BiH, Sloveniji, Srbiji. Član je Udruženja za modernu historiju (UMHIS).

Projekat je podržan od strane