Udruženje za modernu historiju je predložilo da se prof. dr. Robertu J. Doniji dodijeli priznanje Počasni građanin Grada Sarajeva.

Čitav naučni opus Roberta J. Donije vezan je za proučavanje historije Bosne i Hercegovine i posebno grada Sarajeva. Njegov pristup historiji kao nauci usmjeren je na istraživanje socijalnih struktura i političkih pokreta, što je pokazao u svoje tri knjige objavljene na engleskom jeziku, a potom i u prijevodu na bosanski/hrvatski/srpski jezik, te brojnim člancima koje je objavljivao u različitim referentnim časopisima u inozemstvu i Bosni i Hercegovini Njegov pristup historiji nije tradicionalistički, ne teži samo prikupljanju činjenica i rekonstrukciji povijesnih događaja, nego istražuje povijesne pojave i procese koje smješta u odgovarajuće teorijske modele. Donija ne slijedi slijepo teorijske modele o društvenim promjenama, koje su uspostavili sociologija, antropologija i političke nauke, nego koristeći te modele ostaje uvijek historičar kome su arhivski izvori ključni argumenti. Pokazao je to u svojoj knjizi. Islam under the Double Eagle: The Muslims of Bosnia and Hercegovina, 1878-1914. New York: East European Monographs, Columbia University Press, 1981, gdje je na istraživanje porijekla političkog pokreta Muslimana u Bosni i Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća primijenio model „mreže ličnih veza“, dotad teorijski dobro utemeljen. Donija je, međutim, taj model ne samo primijenio na specifične bosanskohercegovačke prilike, nego uspostavio model po kojemu se mogu pratiti počeci političkog djelovanja i ostalih nacionalnih zajednica u Bosni i Hercegovini.

U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995., Robert J. Donia je u više navrata dolazio u Sarajevo, pružajući podršku ne samo naučnoj zajednici historičara, nego i čitavom gradu i državi Bosni i Hercegovini. Skupa sa profesorom Johnom Fineom napisao je knjigu Bosna and Hercegovina: A Tradition Betrayed. London: C. Hurst & Co (Publishers) Ltd., 1994. (Bosna i Hercegovina. Iznevjerena tradicija), u kojoj se suprotstavio dotad dominantnom narativu o Bosni i Hercegovini kao zemlji vječite mržnje i pokazao da se ne radi o sukobu plemena koja su ovdje stalno ratovala, nego o klasičnoj agresiji na međunarodno priznatu državu. Ova je knjiga imala velikog uticaja i na američku administraciju da promijeni svoj odnos prema ratu u Bosni i Hercegovini, što je 1995. godine rezultiralo zaustavljanjem agresije. Ova knjiga je već 1995. prevedena u Sarajevu, te ponovo 2011. i danas još uvijek vrijedi kao dobra sinteza bosanskohercegovačke historije.

Svojom knjigom o historiji Sarajeva (Sarajevo: A Biography. London: Hurst; and Ann Arbor, MI:  University of Michigan Press, 2006.; prevod na bosanski jezik: Sarajevo. Biografija grada, Sarajevo: Institut za istoriju, 2006), Robert Donija je otvorio pravac pisanja biografija pojedinih gradova. Dosad je u našoj literaturi bilo nekoliko pokušaja sintetiziranja povijesti pojedinih razdoblja iz historije Sarajeva (najznačajnije su monografije Vladislava Skarića, Todora Kruševca i Hamdije Kreševljakovića), ali smo tek ovom Donijinom knjigom dobili ukupan pregled svih aspekata historije Sarajeva. U naslovu knjige Donija naglašava pojam Biografija, što je malo neuobičajeno za historiju grada, jer se kod nas pod tim pojmom obično podrazumijeva pisanje biografije ličnosti, živih bića. No, upravo na ovom detalju Donija otkriva da za njega Sarajevo nije samo grad, nisu građevine, nije infrastruktura, nisu džamije i crkve; za njega Sarajevo su ljudi, graditelji sarajevskih građevina, džamija, crkava i tako dalje. U ovoj knjizi on piše zajedničku biografiju sarajevskih gradonačelnika, arhitekata, ljekara, sportista, novinara, sarajevskih ljudi, Sarajlija. Zbog toga su kroz čitavu knjigu u prvom planu ljudi i to je argument kojim se može opravdati ovakav naslov knjige. Ovom knjigom Donija je otvorio jedan posve novi pristup budućem istraživanju historije bosanskohercegovačkih gradova. Zbog toga se obje ove knjige smatraju djelima od trajne vrijednosti, kojima su utemeljeni i novi modeli i novi pravci historijskih istraživanja. Obje knjige su već uvrštene u obaveznu univerzitetsku literaturu, posebno njegova knjiga Islam under the Double Eagle: The Muslims of Bosnia and Hercegovina, 1878-1914.

Robert J. Donia je napisao i knjigu o Radovanu Karadžiću (Radovan Karadzic. Architect of the Bosnian Genocide, Cambridge University Press, 2015) u kojoj je dokazao da je on bio ključni kreator genocida provedenog u Bosni i Hercegovini. Također je skupio i objavio knjigu Iz Skupštine Republike Srpske 1991-1996. Izvodi iz izlaganja poslanika Skupštine Republike Srpske kao dokazni materijal na međunarodnom krivičnom tribunalu u Hagu (Sarajevo – Tuzla, 2012), u kojoj je pokazao kako je izrasla Republika Srpska i kakve su odluke donošene u toj Skupštini, što je bilo od ključne važnosti za razumijevanje genocida izvršenog u Bosni i Hercegovini i kažnjavanje počinilaca tog zločina.

Robert J. Donia je uz pomoć kolega, historičara, bibliotekara i arhivista širom svijeta i drugih entuzijasta predano radio na obnovi nestale bibliotečke građe i promovirao ideje bosanskohercegovačkih digitalnih arhiva i biblioteka za 21. stoljeće kao bitnom preduvjetu za rekonstituiranje, a ne samo puko rekonstruiranje podataka iz vrijedne bibliotečke i arhivske građe uništene u ratnom vihoru. Sa vrijednim radovima o Bosni i Hercegovini i Sarajevu svake godine participira u godišnjim kongresima American Association of Advanced Slavic Studies. Od 2005. godine sa mladim nastavnicima Katedre za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu i Fondacijom/Zakladom „Kemal Bakaršić“ Sarajevo pokreće i pruža djelatnu potporu organizairanju bibliotečkog projekta Međunarodni susreti bibliotekara slavista – International Convention of Slavicist Librarian in Sarajevo (ICSL). Taj najznačajniji regionalni informacijsko – bibliotečki skup održavao se od 2005. do 2015. godine i okupio je 1600 eminentnih bibliotekara i informacijskih stručnjaka iz 37 država Amerike, Evrope i Bliskog istoka. Posebno je angažiran na predstavljanju bosankohercegovačih izdavačkih projekta u znanstvenim i univerzitetskim krugovima u Sjedinjenim Američkim Državama. Tako je organizirao da se knjiga prof. dr Mustafe Imamovića Bosnia and Hercegovina. Evolution of its Political and Legal Institutions 2006. godine promovira u prestižnom Woodrow Wilson Institute, Washington DC. To je jedini autor iz Bosne i Hercegovine čija je knjiga do sada predstavljena u toj instituciji. Trenutno je okupiran digitalizacijom arhivske građe Haškog tribunala na University of Connecticut – International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY) – Digital Archive Project.

Svojim naučnim radovima dr. Robert J. Donia je postao vodeći inozemni autoritet za historiju Bosne i Hercegovine, za šta je i argument činjenica da brojni doktoranti po američkim i evropskim univerzitetima svoje radove pišu u konsultacijama sa profesorom Donijom. Osim toga, dr. Robert Donija je svojim angažmanom u Bosni i Hercegovini od 1990-ih godina značajno pomogao afirmaciji bosanskohercegovačke historiografije podstičući mlade historičare na primjenu savremenih metoda i modela istraživanja, a svojim naučnim radovima objavljivanim u afirmiranim inozemnim časopisima značajno je doprinosio i afirmaciji naše zemlje. Njegov doprinos širenju istine o dešavanjima u Sarajevu tokom agresije 1992-1995. i opsade grada, njegovo bavljenje cjelovitom historijom grada Sarajeva, podrška brojnim projektima u vezi sa Sarajevom kao i njegova uloga eksperta na Tribunalu u Hagu, svrstali su ga u velikog prijatelja ovoga grada.

Robert J. Donia je svojim istraživačkim radovima i posebno knjigom Sarajevo. Biografija grada snažno doprinio promociji historijske istine o Sarajevu kao gradu multietničke tolerancije i antifašističke borbe za slobodu. Posebno je doprinio širenju istine u Evropi i svijetu o otporu građana Sarajeva u vrijeme agresije i opsade grada od 1992. do 1995. godine.

Za svoj rad dr. Robert J. Donia je dobio niz priznanja. Udruženje izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine je njegovu knjigu o historiji Sarajeva proglasilo najboljim izdavačkim poduhvatom u Bosni i Hercegovini iz oblasti historiografije u 2007. godini, a Međunarodna liga humanista mu je 2006. dodijelila nagradu Humanista decenije.