Pitanje odnosa čovjeka i prirode te njihove međusobne povezanosti i uvjetovanosti staro je koliko i sam život čovjeka u prirodi. Čudi, zbog toga, činjenica da se historija okoliša ima smatrati veoma mladom akademskom disciplinom, o čemu su do sada napisani brojni i veoma utemeljeni historiografski tekstovi. Još iz vremena antičkih pisaca, Herodota, Tukidida, Plinija Starijeg, da spomenemo samo neka imena, autori su bili zainteresirani da svojim čitaocima ponude informacije o ljudima, ali i o prirodi. Ponekad se redoslijed mijenjao na način da su u prvi plan isticani prirodni ambijent, pa potom čovjek, odnosno društvo.
Iz Predgovora: Doc. dr. Amir Duranović
Sadržaj:
PREDGOVOR 7
Amir Duranović, POPLAVA, ZEMLJOTRES, SMOG:
Prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću 9
Enes S. Omerović, Velike poplave u Bosni i Hercegovini (1918-1941) 17
Vera Katz, Poplave u Bosni i Hercegovini – posljedice
i pokušaji zaštite (1965-1976), 73
Aida Ličina Ramić, Od ekološke katastrofe do olimpijskog
grada – Sarajevo 1971-1984, 115
Dino Dupanović, Političke posljedice zemljotresa u Bosanskoj krajini 1969. godine, 149
O AUTORIMA 195
